Komunikacija između imunološkog sustava i crijevne mikroflore ključna je za održavanje zdravlja. Poremećena ravnoteža u crijevnoj mikroflori može poremetiti imunološku reakciju i dovesti do razvoja kroničnih upalnih i autoimunih poremećaja. Zato je važno dobro se brinuti za svoja crijeva.
Naša crijeva dom su velikom broju mikroorganizama, a tu zajednicu nazivamo crijevna mikroflora. Naše tijelo uspostavilo je poseban odnos sa svojim mikroorganizmima, a poznajemo ga pod pojmom simbioza – bliska interakcija različitih organizama koji žive zajedno.
Znanost tek razotkriva sve aspekte ovakvog uzajamnog djelovanja, ali već je jasno da je njihova uloga od velikog značaja na naše zdravlje i homeostazu – stanje balansa, dinamičke ravnoteže koja je neophodna za naše preživljenje.
Poznato je da crijevna mikroflora, predvođena dobrim bakterijama, utječe na metabolizam, kardiovaskularni sustav i neurološki sustav. U ovom članku naglasit ćemo značaj interakcije crijevne mikoflore i imunološkog sustava.
Imunološki sustav se udružio s crijevnom mikorflorom
Imunološki sustav čine stanice i molekule koje nas štite od bolesti. One nadziru cijelo tijelo i reagiraju na strane čestice koje prepoznaju kao prijetnju, a posebno mikroorganizme koji mogu izazvati infekciju. Naš imunitet se udružio s raznolikom crijevnom mikorflorom kako bi se lakše zaštitio od štetnih mikroorganizama te, ne manje važno, razvio toleranciju za dobre mikroorganizme. Zato oni zajedno djeluju i surađuju, međusobno se podupirući. Važnost ove interakcije stoji i u činjenici da se čak 70-80% svih imunoloških stanica u organizmu nalazi upravo u crijevima.
Kako mikroorganizmi “razgovaraju” s imunološkim sustavom?
Dijalog između imunološkog sustava i mikorflore počinje u trenutku kad se rodimo, kada smo prvi put u kontaktu s mikroorganizmima. Kako rastemo, naša mikroflora oblikuje naš imunološki sustav, a imunološki sustav oblikuje njen sastav, tj. vrste dobrih bakterija, virusa i kvasaca koji se tamo nalaze. U normalnim uvjetima, imunološki sustav potiče rast dobrih mikroorganizama, a oni zauzvrat proizvode molekule koje potiču razvoj stanica imunološkog sustava i pridonose regulaciji imunološkog odgovora.
Obrambenu funkciju crijevnog epitela (sloja stanica crijeva koji je u kontaktu s crijevnim sadržajem) čini raznolika crijevna mikroflora i imunološke stanice. Zajedno potiču zaštitnu reakciju na patogene i toleranciju na mikroorganizme koji nisu štetni za naš organizam, te pomažu imunološkom sustavu da ne napada samog sebe (kao što je slučaj kod autoimunih poremećaja).
Što ja činim, a šteti?
Mi sami utječemo na sastav svoje crijevne mikorflore, prvenstveno dobrih bakterija. Najveći utjecaj ima prehrana, a dokazano je da je zapadnjački stil prehrane, visoki unos zasićenih masnih kiselina i soli, povezan s razvojem nekih autoimunih poremećaja i kroničnih upalnih bolesti poput dijabetesa tipa I ili reumatoidnog artritisa. Ovome doprinosi i široka rasprostranjenost antibiotika i dezinficijensa koji smanjuju raznolikost vrsta ne samo loših, nego i dobrih bakterija. Tako dolazi do neravnoteže i stanice imunološkog sustava izgube kontrolu, ne prepoznaju dobre i loše stanice pa mogu napadati same sebe (autoimune bolesti, alergije).
Što mogu učiniti da poboljšam situaciju?
Vjerojatno ste već čuli da je potrebno raznoliko jesti i unositi puno vlakana i nezasićenih masnih kiselina jer je to zaista potrebno za normalnu funkciju, ne samo probavnog i imunološkog sustava, već cijelog organizma. Preporučuje se uzimanje vlakana, primjerice žitarica, pektina iz voća, inulina ili glukooligosaharida koji služe kao hrana dobrim bakterijama, pomažu im da ostanu vitalne i održavaju njihovu raznolikost dobrih bakterija koje čine našu crijevnu mikrofloru.
