Antibiotici se primjenjuju više od 70 godina i upotrebljavaju se za liječenje bakterijskih infekcija. Bakterijske infekcije jedne su od najčešćih bolesti s incidencijom koja se kreće od oko 30 posto – procjenjuje se da u Hrvatskoj 100.000 ljudi dnevno uzima antibiotik.
Različite grupe antibiotika različitim mehanizmima sprječavaju rast i razmnožavanje bakterija. Svaki antibiotik ima određeni spektar djelovanja i ako se pravilno odabere, učinkovit je u liječenju bakterijskih infekcija. Osim učinka na bakterije, antibiotici imaju učinak i na čovjekov organizam, koji može biti željen (imunomodulatorni učinak) i neželjen (različite nuspojave).
Gastrointestinalne nuspojave najčešći su neželjeni učinak te svi antibiotici utječu na supresiju pojedinih komponenata crijevne mikroflore – ovisno o spektru djelovanja, dozi, duljini trajanja terapije i načinu uzimanja. Uništavajući patogene mikroorganizme antibiotik istovremeno mijenja mikrobiološku raznolikost crijevne mikroflore te time smanjuje fiziološke obrambene snage organizma.
Crijevna mikroflora utječe na niz fizioloških i patofizioloških mehanizama, sudjeluje u procesu probave, razvoju imuniteta i zaštiti od patogenih mikroorganizama. Njezina prirodna ravnoteža od osobitog je značenja za zdravlje jer upravo crijevna mikroflora predstavlja prvu liniju obrane od vanjskih antigena koji dospijevaju u tijelo kroz probavni sustav.
Pokazalo se da nakon primjene antibiotika dolazi do promjena vrste i broja bakterija u stolici. Količina bakterija normalne fiziološke flore, rodova Bifidobacterium, Streptococcus i Lactobacillus opadala je, dok je primjerice zabilježen porast Klebsielle i kvasnica.
Nuspojave povezane s primjenom antibiotika kreću se u rasponu od mučnine, povraćanja i blaže dijareje do teškog i za život opasnoga pseudomembranoznog kolitisa.
Proljev povezan s uzimanjem antibiotika javlja se u gotovo 40 posto djece liječenih antibioticima širokog spektra te u 15 posto odraslih.
Nuspojave su česta posljedica nepridržavanja uputa liječnika o uzimanju lijeka i prijevremenog prekida antibiotičke terapije. Navedeno je jedan od važnijih razloga (uz neracionalno propisivanje antibiotičke terapije) razvoja rezistencije bakterija na antibiotike
Naseljavanjem crijevne mikroflore dobrim bakterijama onemogućuje se rast patogenih bakterija i na taj se način smanjuju nuspojave, ali i daje dovoljno vremena crijevnoj mikroflori za restituciju nakon primjene antibiotika.
Jedan od mehanizma djelovanja dobrih bakterija jest stvaranje medija u kojem je onemogućen rast patogenih bakterija. Dobre bakterije luče antibakterijske supstancije koje snižavaju pH i inhibiraju rast većine patogenih bakterija.
Primjena dobrih bakterija može unaprijediti antibiotičku terapiju i suradljivost pacijenta utjecajem na:
- poboljšanje podnošljivosti antibiotičke terapije smanjenjem nuspojava,
- redovitije uzimanje lijeka,
- smanjenje razvoja rezistencije bakterija (posredno zbog redovitog uzimanja lijeka),
- smanjenje rizika od superinfekcije inducirane antibioticima,
- regulaciju imunološkog odgovora crijevne sluznice.
