Proteini su esencijalni element od kojega je sastavljeno svako tkivo, prijeko potrebni za stvaranje i rast novih stanica te dobro funkcioniranje i strukturu svih živih bića. To govori i samo njihovo ime koje potječe iz grčkoga jezika, a otkriva kako je riječ o „prvomu“ i najvažnijem elementu ljudskoga tijela. Kako osigurati da ih dovoljno unosite u organizam, saznajte u sljedećemu tekstu.
Proteini su jedan od najvažnijih gradivnih elemenata našega organizma. Tijekom probave razlažu se na svoje osnovne dijelove, odnosno amino-kiseline različitoga tipa, koje se opet poslije spajaju u neki od tijelu potrebnih proteina. U našemu ih organizmu, naime, postoji nekoliko vrsta, a obavljaju različite važne funkcije. Tako su, primjerice, proteini zaslužni za stvaranje enzima, hormona, hemoglobina, kose, kože i slično.
Neke od amino-kiselina koje čine proteine naše tijelo može samostalno proizvesti, dok neke druge moramo unijeti prehranom. Uz to, razlikujemo proteine životinjskoga i biljnog porijekla. Premda je upravo unos proteina bio jedan od argumenata da se vegetarijanstvo u svojim počecima smatralo nezdravom navikom zbog koje se u organizam ne unosi sve što je potrebno za njegovo normalno funkcioniranje, s vremenom se pokazalo kako to vjerovanje proizlazi iz činjenice da se samo konzumiranjem namirnica životinjskoga porijekla unose takozvani kompletni proteini, kojih u namirnicama biljnoga porijekla nema.
Mesni proizvodi, pored proteina, mogu sadržavati i podosta nezdravih masnoća, zbog čega ne valja pretjerivati s njihovom konzumacijom.
No, ako je prehrana raznolika i uravnotežena te sadrži mnoštvo raznovrsnih namirnica biljnoga porijekla, organizam će dobiti sasvim dovoljno takozvanih nekompletnih proteina koji će u konačnici zadovoljiti njegove potrebe na način na koji bi to učinili i kompletni proteini. Tako je raznim istraživanjima razbijen mit o vegetarijanstvu kao neadekvatnoj prehrani.
Premda namirnice životinjskoga porijekla sadrže mnoge proteine, treba pripaziti da se u tijelo ne unosi ni previše mesnih proizvoda. Naime, mesni proizvodi, pored proteina, mogu sadržavati i podosta nezdravih masnoća, zbog čega ne valja pretjerivati s njihovom konzumacijom. Proteinima je veoma bogata masna riba poput pastrve, lososa ili sardine, zbog čega se preporučuje da se barem dva puta tjedno mesni obrok zamijeni masnom ribom.
Proteinima su također bogate mahunarke i neke žitarice poput soje, zbog čega se onima koji ne konzumiraju meso u svakodnevnoj prehrani preporučuje unos takvih namirnica. Međutim, za one koji nisu navikli na soju i proizvode od nje, ne preporučuje se nagli prelazak na takav način prehrane, odnosno da im odjednom takvi proizvodi postanu većinski izvor proteina. Najbolja je raznovrsna prehrana, pa čak i ako je vegetarijanska, jer proteini se nalaze i u jajima te mliječnim proizvodima.
Kada razmišljajte o unosu proteina u tijelo, imajte na umu da se pravilnim izborom namirnica s velikom količinom proteina može osigurati i unos drugih vrijednih nutritivnih sastojaka pa proteine svojemu tijelu osigurajte konzumacijom namirnica koje su bogate i drugim vrijednim sastojcima.
